Neki psihološki faktori koji su važni za učenje

• Motivacija: jesi li zaista zainteresiran za gradivo?
• Koncentracija: jesi li usredotočen, koncentriran. Ima li u tvojoj okolini dok učiš previše distraktora, kao što su zvonjava telefona, puno ljudi, buka?
• Reakcija: razmišljaš li o tome što čitaš? Možda umor ometa tvoje napore?
• Organizacija: vidiš li koja je opća tema koja povezuje sve dijelove gradiva? Možeš li povezati informacije međusobno ili još uvijek ne vidiš jasno cijelu sliku?
• Razumijevanje: razumiješ li sve dijelove gradiva, ili si zbunjen oko nekih informacija?


Deset načina kako povećati razinu koncentracije

1. Započni učenje s interesom prema onome što ćeš novo naučiti i s pozitivnim stavom prema učenju.

2. Organiziraj si mjesto koje ti služi samo za učenje. Pobrini se da to mjesto bude dobro osvijetljeno.

3. Identificiraj distraktore kao što su: zvonjava telefona, pisanje i primanje SMS poruka, posjete i sl. Smanji ih ili odgodi do završetka učenja ili do pauze.

4. Pobrini se smanjiti buku oko sebe dok učiš. Ako ti je potrebna muzika u pozadini, neka bude lagana i tiha. Isključi TV!

5. Koristi tehnike "aktivnog učenja": uči za stolom - sjedni uspravno na stolici, započni učenje s pitanjima o gradivu, izvuci naslove poglavlja, podvuci ključne riječi nakon čitanja dijelova teksta, zapisuj bilješke pored teksta, pitaj se što si naučio/naučila.

6. Podijeli gradivo u manje dijelove koje možeš naučiti u kraće vrijeme. Prisili se da završiš jedan mali zadatak i tek onda nastavi sa sljedećim. Usredotoči se na samo jedan manji zadatak odjednom.

7. Koristi razdoblja najveće budnosti i koncentracije za učenje teških dijelova gradiva. Kada si umoran ili gladan koncentracija slabi.

8. Kada ti misli odlutaju, odredi jednu riječ koju ćeš reći samome sebi, a koja će ti biti poticaj da se ponovo koncentriraš na zadatak (na primjer: "Usredotoči se", "Vrati se na zadatak" i sl.)

9. Uzmi pauzu kada završiš jedan ili više zadataka, ili kada osjetiš da ti se koncentracija smanjila. Pauza bi trebala trajati otprilike 10 do 15 minuta.

10. Ako imaš druge zadatke ili obaveze koje ti se motaju po glavi, zapiši ih na jedan papir i odredi kada ćeš ih obaviti. Zatim odloži papir i vrati se na zadatak koji obavljaš.

Pamćenje - dvije ideje kako poboljšati pamćenje

1. Na male komade papira (3 x 5 cm) ili kartona zapiši pitanje koje si izvukla iz gradiva koje moraš naučiti. Zapiši pitanje na papir. Na stražnju stranu papira napiši odgovor na to pitanje. Dok čekaš autobus ili samo ubijaš vrijeme ne radeći ništa, izvuci svoje papiriće i pokušaj odgovoriti na pitanja (bez gledanja na poleđinu papira). Možeš zamoliti prijatelja da ti pročita pitanje, a ti odgovori. Ako si zaboravila odgovor, pogledaj ga s druge strane i pokušaj ga ponoviti.

2. Ponavljanje je ključno za pamćenje. Izvuci ono što trebaš naučiti i pročitaj to glasno nekoliko puta svaki dan. To je vrlo slično načinu na koji pamtimo riječi omiljenih pjesama. Osim ponavljanja, u tome nam pomogne i rima ili neke zamišljene slike koje vezujemo uz pojedine dijelove teksta. Budi kreativna i pronađi riječi koje se rimuju s onim što moraš upamtiti. Povezuj gradivo sa zamišljenim slikama, sjećanjima, maštarijama.

KAKO ORGANIZIRATI DAN?

Zašto je bitno organizirati vrijeme? Zato što bez vremenskog planiranja ne stigneš biti uspješan u školi, ostvariti svoje želje, družiti se s prijateljima, baviti se svojim hobijima, sanjariti, odmarati, jednostavno uživati u životu.

Organizirati svoje vrijeme možeš sam izradom planova vodeći brigu o svojim školskim obavezama, slobodnim aktivnostima i obavezama u kući.

Postoje dnevni, tjedni, mjesečni i neki dugoročniji planovi.

Dnevni plan najbolje je raditi navečer za sljedeći dan a tjedni petkom.

Najprije napiši sve zadatke i obaveze, a zatim ih poredaj po važnosti.

S obzirom da ti je škola u ovom životnom razdoblju na prvom mjestu, ili bi barem trebala biti, krenimo od tih obaveza.

Prema školskom rasporedu odredi vrijeme za učenje i pisanje zadaća. To je najbolje napraviti što prije po povratku iz škole. Tada raspolažemo s najvećom količinom zapamćenog gradiva s predavanja, te će nam trebati manje vremena za obavljanje tog zadatka. Kako bi naučeno gradivo bilo što dugotrajnije treba ga ponoviti i prije sljedećeg sata.

Slobodne aktivnosti su potrebne jer se kroz njih dokazuješ na drugi način, svladavanjem novih vještina i usvajanjem novih znanja. Biraš ih prema svojim željama i sklonostima.

One su najčešće zadane u određeno vrijeme i u večernjim satima tako da i prema njima planiraš ostale obaveze.

Živiš u kući s roditeljima i braćom ili sestrama. Svatko ima svoja zaduženja. Daj svoj maksimalni doprinos kako bi ta zajednica što bolje funkcionirala. Na primjer redovito pospremajući svoju sobu, odlaskom u trgovinu ili …

Ako dobro organiziraš svoje vrijeme imat ćeš vremena i za igru sa svojim vršnjacima jer igra je sastavni dio života svakog djeteta. Osim što ti donosi razonodu i pruža zadovoljstvo, igra predstavlja i način kroz koji učiš o sebi i drugima i svijetu koji te okružuje. Kroz igru se aktivno odmaraš i stječeš nove prijatelje.